Koliko vremena treba probaviti hranu
Općenito, hrani treba 24 do 72 sata da se kreće kroz vaš probavni trakt. Točno vrijeme ovisi o količini i vrsti hrane koju ste pojeli.
Stopa se također temelji na faktorima poput vašeg spola, metabolizma i ima li problema s probavom koji bi mogli usporiti ili ubrzati proces.
U početku hrana relativno brzo putuje kroz vaš probavni sustav. U roku od 6 do 8 sati hrana se preselila kroz vaš želudac, tanko i debelo crijevo.
Jednom kada uđete u debelo crijevo, djelomično probavljeni sadržaj vašeg obroka može sjediti više od jednog dana, dok se on još više razgrađuje.
Normalan raspon vremena tranzita uključuje sljedeće: pražnjenje želuca (2 do 5 sati), tranzit tankog crijeva (2 do 6 sati), prolaz debelog crijeva (10 do 59 sati) i tranzit cijelog crijeva (10 do 73 sata).
Vaša brzina probave također se temelji na onome što ste pojeli. Meso i riba mogu potrajati dva dana dok se potpuno probave. Proteini i masti koje sadrže složene su molekule kojima treba duže da se vaše tijelo odvoji.
Suprotno tome, voće i povrće s visokim sadržajem vlakana mogu se kroz vaš sustav kretati za manje od jednog dana. U stvari, ove namirnice s visokim vlaknima pomažu vašoj probavnoj stazi općenitije raditi.
Najbrže se probavlja prerađena, slatka bezvrijedna hrana poput karamela. Vaše se tijelo kroz nekoliko sati probija kroz njih, brzo vas opet ostavljajući gladnima.
Što se događa tijekom probave
Digestija je proces kojim vaše tijelo razgrađuje hranu i izvlači hranjive tvari koje vaše tijelo treba raditi. Sve što preostaje otpadni je proizvod koji vaše tijelo uklanja.
Vaš probavni sustav sastoji se od pet glavnih dijelova:
- usta
- jednjak
- trbuh
- tankog crijeva
- debelo crijevo
To se događa kada probavljate hranu:
Dok žvačete, žlijezde u ustima oslobađaju slinu. Ta probavna tekućina sadrži enzime koji razgrađuju škrob u vašoj hrani. Rezultat je gusta masa koja se zove bolus koju je lakše progutati.
Kada progutate, hrana se kreće niz vaš jednjak - cijev koja povezuje usta sa vašim želucem. Mišićna vrata koja se nazivaju donji sfinkter jednjaka otvaraju se kako bi se hrana pomaknula u vaš želudac.
Kiseline u vašem želucu još više razgrađuju hranu. Zbog toga nastaje kašaasta mješavina želučanih sokova i djelomično probavljene hrane, koja se naziva chimme. Ova smjesa prelazi na vaše tanko crijevo.
U vašem tankom crijevu, gušterača i jetra doprinose vlastitim probavnim sokovima.
Sokovi gušterače razgrađuju ugljikohidrate, masti i bjelančevine. Žutica iz vašeg žučnog mjehura rastvara masti. Vitamini, druge hranjive tvari i voda kreću se kroz stijenke tankog crijeva u vaš krvotok. Nerazgrađeni dio koji ostaje premješta se prema vašem debelom crijevu.
Debelo crijevo apsorbira sve preostale hranjive tvari iz vode i ostatke hrane. Ostatak postaje kruti otpad, zvan stolica.
Vaš rektum pohranjuje stolicu dok niste spremni za utrobu.
Mogući probavni problemi
Određeni uvjeti mogu poremetiti probavu i ostaviti vam neugodne nuspojave poput žgaravice, plinova, zatvor ili proljeva. Evo nekoliko:
- Refluks kiseline događa se kada donji jednjak sfinktera oslabi. To omogućava kiselini da se povuče iz želuca u jednjak. Glavni simptom je žgaravica.
- Celijakija uključuje vaš imunološki sustav koji napada i oštećuje crijeva kada jedete gluten.
- Zatvor je manji pokret crijeva nego inače. Kad krenete, stolica je čvrsta i teško se prolazi. Zatvor uzrokuje simptome poput napuhanosti i bolova u trbuhu.
- Divertikuloza stvara male vrećice u vašim crijevima. Divertikuloza sama po sebi ne uzrokuje simptome, ali ako stolica zaglavi u vrećicama, može doći do upale i infekcije. Ova pojava poznata je kao divertikulitis, a simptomi uključuju bol u trbuhu, slaba stolica i ponekad groznicu.
- Upalna bolest crijeva uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Ovi uvjeti proizvode kroničnu upalu u vašim crijevima koja može dovesti do čira, boli, krvave dijareje, gubitka kilograma, pothranjenosti i povećati rizik od raka debelog crijeva.
- Sindrom iritabilnog crijeva uzrokuje neugodne simptome poput plina, proljeva i zatvor, ali nije vezan za rak ili druge ozbiljne probavne bolesti.
- Netolerancija na laktozu znači da vašem tijelu nedostaje enzima potrebnog za razbijanje šećera u mliječnim proizvodima. Kada jedete mliječno mlijeko, dobit ćete simptome poput napuhanosti, plinova i proljeva.
Savjeti za bolju probavu
Kako bi se hrana nesmetano kretala kroz vaš probavni sustav i spriječila probleme poput proljeva i zatvor, pokušajte sa ovim savjetima:
Jedite više zelenila, voća i cjelovitih žitarica
Povrće, voće i cjelovite žitarice svi su bogati izvori vlakana. Vlakna pomažu da se hrana lakše i cjelovitije kreće kroz vaš probavni sustav.
Ograničite crveno meso i prerađenu hranu
Studije pokazuju da crveno meso proizvodi kemikalije koje su povezane sa bolestima srca.
Dodajte probiotike u svoju prehranu
Te korisne bakterije pomažu u uklanjanju štetnih kukaca u vašem probavnom traktu. Naći ćete ih u namirnicama poput jogurta i kefira, te u suplementima.
Vježbajte svakodnevno
Pomicanjem tijela također se vaš probavni trakt kreće. Šetnja nakon jela može spriječiti pojavu plinova i nadimanje. Vježba također kontrolira vašu težinu, što umanjuje rizik za određene vrste raka i druge bolesti probavnog sustava.
Odmarajte se
Manjak sna povezan je s pretilošću, što može pridonijeti problemima s vašim probavnim sustavom.
Upravljanje stresom
Prekomjerni stres može pogoršati probavne uvjete poput žgaravice i sindroma iritabilnog crijeva. Tehnike ublažavanja stresa poput meditacije i joge mogu pomoći u smirivanju uma.
Polet
Možda nećete puno razmišljati o svom probavnom sustavu svakodnevno. Ipak, znat ćete kada ne djeluje optimalno po neugodnim simptomima kao što su plinovi, nadimanje, zatvor i proljev.
Pazite što jedete i budite aktivni kako biste se probavni trakt nesmetano kretali i osjećali se najbolje.
