Što je Mania?
Manija je psihološko stanje koje uzrokuje da osoba doživi nerazumnu euforiju, vrlo intenzivno raspoloženje, hiperaktivnost i zablude. Manija (ili manična epizoda) čest je simptom bipolarnog poremećaja.
Manija može biti opasno stanje iz više razloga. Ljudi možda ne mogu spavati ili jesti dok su u maničnoj epizodi. Oni se mogu upuštati u rizična ponašanja i naštetiti sebi. Osobe s manijom imaju veći rizik od pojavljivanja halucinacija i drugih poremećaja percepcije.
Što uzrokuje Maniju?
Obiteljska povijest može igrati faktor manije. Ljudi čiji roditelji ili braća i sestre imaju stanje imaju veću vjerojatnost da će doživjeti maničnu epizodu (Nacionalni savez za mentalne bolesti). Međutim, imati člana obitelji s maničnim epizodama ne znači da će ih osoba definitivno doživjeti.
Neki su skloni manijama ili maničnim epizodama zbog zdravstvenog stanja ili psihijatrijske bolesti, poput bipolarnog poremećaja. Okidač ili kombinacija okidača može kod ljudi izazvati maniju.
Skeniranje mozga pokazuje kako neki pacijenti s manijom imaju malo drugačije moždane strukture ili aktivnosti. Liječnici ne koriste skeniranje mozga za dijagnosticiranje manije ili bipolarnog poremećaja.
Promjene u okolišu mogu pokrenuti maniju. Stresni životni događaji, poput smrti voljene osobe, mogu doprinijeti maniji. Financijski stres, odnosi i bolesti mogu također uzrokovati manične epizode. Uvjeti poput hipotireoze mogu također pridonijeti maničnim epizodama.
Koji su simptomi Manije?
Bolesnici s manijom pokazuju izrazito uzbuđenje i euforiju, kao i druga intenzivna raspoloženja. Hiperaktivni su i mogu osjetiti halucinacije ili zablude. Neki se pacijenti osjećaju skakavo i krajnje tjeskobno. Manifično raspoloženje može se brzo promijeniti od maničnog do depresivnog, s izrazito niskom razinom energije (Mayo Clinic, 2012).
Manične epizode čine da se čovjek osjeća kao da ima ogromnu količinu energije. Oni mogu dovesti do ubrzanja sustava tijela kao da se sve na svijetu kreće brže.
Osobe s manijom mogu imati trkačke misli i brz govor. Manija može spriječiti san ili uzrokovati loše radne performanse. Osobe s manijom mogu postati zavađene. Oni mogu biti lako iritirani ili rastreseni, pokazuju rizično ponašanje i nastavljaju trošiti novac.
Osobe s manijom mogu imati agresivno ponašanje. Zlouporaba droga ili alkohola još je jedan simptom manije.
Blaži oblik manije naziva se hipomanija. Hipomanija je povezana s prethodnim simptomima, ali u manjoj mjeri. Epizode hipomanije također traju kraće vrijeme nego manične epizode.
Kako se dijagnosticira manija?
Liječnik ili psihijatar može procijeniti pacijenta zbog manije postavljanjem pitanja i raspravom o simptomima. Izravna opažanja mogu ukazivati na to da pacijent ima maničnu epizodu.
Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (DSM) Američkog udruženja za psihijatriju opisuje kriterije za maničnu epizodu. Epizoda se mora dogoditi tjedan dana ili manje od tjedan dana ako je pacijent hospitaliziran. Pored poremećenog raspoloženja, pacijenti moraju iskusiti najmanje tri sljedeća simptoma:
- Lako se odvraća.
- Uključuje se u rizično ili impulzivno ponašanje. To uključuje potrošnju, poslovne investicije ili rizične seksualne prakse.
- On ima trkačke misli.
- Ima smanjenu potrebu za snom.
- Ima opsesivne misli.
Manična epizoda remeti čovjekov život i negativno utječe na odnose, kao i na posao ili školu. Mnoge manične epizode zahtijevaju hospitalizaciju kako bi se stabiliziralo pacijentovo raspoloženje i spriječilo samopovređivanje.
U nekim su slučajevima halucinacije ili zablude dio manične epizode. Na primjer, osoba može vjerovati da je poznata ili da ima supermoći.
Da bi se stanje osobe smatralo maničnom epizodom, simptomi ne smiju biti rezultat vanjskih utjecaja, poput zlouporabe droga ili alkohola.
Kako se liječi manija?
Hospitalizacija može biti potrebna ako je pacijentova manija jaka ili je praćena psihozom. Hospitalizacija može pomoći pacijentu da ne ozlijedi sebe.
lijekovi
Lijekovi su obično prva linija liječenja manije. Ovi lijekovi propisani su za uravnoteženje pacijentovog raspoloženja i smanjenje rizika od samoozljeđivanja.
Lijekovi uključuju:
- Litij (Cibalith-S, Eskalith, Lithane)
- Antipsihotici poput aripiprazola (Abilify), olanzapina (Zyprexa), kvetiapina (Seroquel) i risperidina (Risperdal).
- Antikonvulzivi poput valproične kiseline (Depakene, Stavzor), divalproex (Depakote) ili lamotrigin (Lamictal).
- Benzodiazepini kao što su alprazolam (Niravam, Xanax), klordijazepoksid (Librium), klonazepam (Klonopin), diazepam (Valium) ili lorazepam (Ativan).
Lijekove treba koristiti samo onako kako je propisao liječnik.
Psihoterapija
Seanse za psihoterapiju mogu pomoći pacijentu da prepozna okidače manije. Također mogu pomoći pacijentima da upravljaju stresom. Obiteljska ili grupna terapija također mogu pomoći.
Kakvi su izgledi za Maniju?
Procjenjuje se da 90 posto pacijenata koji su doživjeli jednu maničnu epizodu doživi drugu (Kaplan i sur., 2008). Ako je manija posljedica bipolarnog poremećaja ili drugih psiholoških stanja, pacijenti moraju prakticirati cjeloživotno upravljanje kako bi spriječili epizode manije.
Sprječavanje Manije
Lijekovi na recept mogu vam pomoći u sprečavanju maničnih epizoda. Pacijenti također mogu imati koristi od psihoterapije ili grupne terapije. Terapija može pomoći pacijentima da prepoznaju početak manične epizode, tako da mogu potražiti pomoć.
