Što su neurokognitivni poremećaji?
Neurokognitivni poremećaji su skupina stanja koja često dovode do oslabljene mentalne funkcije. Organski sindrom mozga nekada je bio izraz za opisivanje ovih stanja, ali neurokognitivni poremećaji su sada češće korišteni termini.
Neurokognitivni poremećaji najčešće se javljaju kod starijih odraslih osoba, ali mogu utjecati i na mlađe ljude. Smanjena mentalna funkcija može uključivati:
- problemi s pamćenjem
- promjene u ponašanju
- poteškoće u razumijevanju jezika
- poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani neurodegenerativnim stanjem, poput Alzheimerove bolesti ili demencije. Neurodegenerativne bolesti, jer se mozak i živci s vremenom pogoršavaju, što rezultira postupnim gubitkom neurološke funkcije. Neurokognitivni poremećaji mogu se razviti i kao posljedica moždane traume ili zlouporabe tvari. Pružatelji zdravstvene zaštite obično mogu utvrditi osnovni uzrok neurokognitivnih poremećaja na temelju prijavljenih simptoma i rezultata dijagnostičkih testova. Uzrok i ozbiljnost neurokognitivnih poremećaja mogu pomoći zdravstvenim radnicima da odrede najbolji tijek liječenja.
Dugoročni izgledi za osobe s neurokognitivnim poremećajima ovise o uzroku. Kada neurodegenerativna bolest izazove neurokognitivni poremećaj, stanje se s vremenom često pogoršava. U drugim slučajevima, smanjena mentalna funkcija može biti samo privremena, pa ljudi mogu očekivati potpuni oporavak.
Koji su simptomi neurokognitivnih poremećaja?
Simptomi neurokognitivnih poremećaja mogu se razlikovati ovisno o uzroku. Kada se stanje pojavi kao rezultat neurodegenerativne bolesti, ljudi mogu osjetiti:
- gubitak pamćenja
- zbunjenost
- anksioznost
Ostali simptomi koji se mogu javiti kod ljudi s neurokognitivnim poremećajima uključuju:
- glavobolje, posebno kod osoba sa potresom ili traumatičnom ozljedom mozga
- nemogućnost koncentracije ili fokusiranja
- kratkotrajni gubitak memorije
- problemi s obavljanjem rutinskih zadataka, poput vožnje
- poteškoće u hodanju i ravnoteži
- promjene vida
Što uzrokuje neurokognitivne poremećaje?
Najčešći uzrok neurokognitivnih poremećaja je neurodegenerativna bolest. Neurodegenerativne bolesti koje mogu dovesti do razvoja neurokognitivnih poremećaja uključuju:
- Alzheimerova bolest
- Parkinsonova bolest
- Huntingtonova bolest
- demencija
- prionska bolest
- Multipla skleroza
Kod osoba mlađih od 60 godina, vjerojatnije je da će se neurokognitivni poremećaji pojaviti nakon ozljede ili infekcije. Negenerativna stanja koja mogu uzrokovati neurokognitivne poremećaje uključuju:
- potres mozga
- traumatične ozljede mozga koje uzrokuju krvarenje u mozgu ili u prostoru oko mozga
- Krvni ugrušci
- meningitis
- encefalitis
- septikemija
- zlouporaba droga ili alkohola
- nedostatak vitamina
Koji su faktori rizika za neurokognitivne poremećaje?
Vaš rizik od razvoja neurokognitivnih poremećaja dijelom ovisi o vašem načinu života i dnevnim navikama. Rad u okruženju s izlaganjem teškim metalima može uvelike povećati rizik od neurokognitivnih poremećaja. Teški metali, poput olova i žive, s vremenom mogu oštetiti živčani sustav. To znači da vas često izlaganje tim metalima povećava rizik od smanjene mentalne funkcije.
Također je veća vjerojatnost da ćete razviti neurokognitivne poremećaje ako:
- su stariji od 60 godina
- imaju kardiovaskularni poremećaj
- imati dijabetes
- zlouporaba alkohola ili droga
- sudjelujte u sportovima s visokim rizikom od traume glave, poput nogometa i ragbija
Kako se dijagnosticiraju neurokognitivni poremećaji?
Neurokognitivni poremećaji nisu uzrokovani mentalnim poremećajem. Međutim, mnogi simptomi neurokognitivnih poremećaja slični su simptomima određenih mentalnih poremećaja, uključujući shizofreniju, depresiju i psihozu. Da bi se osigurala točna dijagnoza, pružatelji zdravstvenih usluga provest će različite dijagnostičke testove koji mogu razlikovati simptome neurokognitivnih poremećaja od onih mentalnih poremećaja. Ovi testovi često uključuju:
- CT kranijalnog CT-a: Ovaj test koristi niz rendgenskih slika za stvaranje slika lubanje, mozga, sinusa i očnih utičnica. Može se koristiti za ispitivanje mekih tkiva u mozgu.
- MR pretraga glave: Ovaj test snimanja koristi moćne magnete i radio valove za izradu detaljnih slika mozga. Ove slike mogu pokazati znakove oštećenja mozga.
- skeniranje pozitronske emisijske tomografije (PET): PET skeniranje koristi posebno bojilo koje sadrži radioaktivne tragače. Ovi tragači ubrizgavaju se u venu i zatim se šire po tijelu, ističući bilo koja oštećena područja.
- elektroencefalogram (EEG): EEG mjeri električnu aktivnost u mozgu. Ovaj test može vam pomoći u otkrivanju problema povezanih s ovom aktivnošću.
Kako se liječe neurokognitivni poremećaji?
Liječenje neurokognitivnih poremećaja varira ovisno o uzroku. Određeni uvjeti mogu zahtijevati samo odmor i lijekove. Neurodegenerativne bolesti mogu zahtijevati različite vrste terapije.
Liječenje neurokognitivnih poremećaja može uključivati:
- odmor u krevetu kako bi se došlo do ozljeđivanja ozljeda
- lijekovi protiv bolova, poput indometacina, za ublažavanje glavobolje
- antibiotici za uklanjanje preostalih infekcija koje utječu na mozak, poput meningitisa
- operacija za popravak bilo kojeg ozbiljnog oštećenja mozga
- radna terapija za pomoć u obnovi svakodnevnih vještina
- fizikalna terapija za poboljšanje snage, koordinacije, ravnoteže i fleksibilnosti
Koji su dugoročni izgledi za osobe s neurokognitivnim poremećajima?
Dugoročni izgledi za osobe s neurokognitivnim poremećajima ovise o vrsti neurokognitivnog poremećaja. Neurokognitivni poremećaji poput demencije ili Alzheimerove bolesti predstavljaju izazovne prognoze. To je zato što ne postoji lijek za ta stanja i mentalna se funkcija stalno s vremenom pogoršava.
Međutim, izgledi za ljude s neurokognitivnim poremećajima, poput potresa ili infekcije, općenito su dobri jer su to privremena i izlječiva stanja. U tim slučajevima ljudi obično mogu očekivati potpuni oporavak.
