Panični Napad Tijekom Vožnje: Uzroci, Dijagnoza, Liječenje I Još Mnogo Toga

Sadržaj:

Panični Napad Tijekom Vožnje: Uzroci, Dijagnoza, Liječenje I Još Mnogo Toga
Panični Napad Tijekom Vožnje: Uzroci, Dijagnoza, Liječenje I Još Mnogo Toga

Video: Panični Napad Tijekom Vožnje: Uzroci, Dijagnoza, Liječenje I Još Mnogo Toga

Video: Panični Napad Tijekom Vožnje: Uzroci, Dijagnoza, Liječenje I Još Mnogo Toga
Video: The Choice Is Ours (2016) 2024, Studeni
Anonim

Napadi panike ili kratki periodi ekstremnog straha mogu biti zastrašujući bez obzira na to kada se dogode, ali mogu biti posebno zabrinjavajući ako se dogode dok vozite.

Iako biste mogli imati panične napade češće ako imate anksiozni poremećaj ili panični poremećaj, oni se mogu pojaviti čak i ako nemate.

Ali ima nade. Napadi panike mogu se izliječiti i postoje koraci koje možete poduzeti kako biste ublažili napad panike koji napada dok ste za volanom.

Kako možete znati je li to napad panike?

Napadi panike i panični poremećaji spadaju u širu kategoriju anksioznih poremećaja, ali napadi panike i napadi panike nisu isto.

Panični napadi često uključuju primarno fizičke simptome koji mogu u potpunosti poremetiti ono što radite u kratkom vremenu. Oni bi mogli učiniti da se osjećate odvojenim ili odvojenim od sebe ili svijeta oko sebe.

Za razliku od anksioznosti, napadi panike često se čine bez ikakvog očitog razloga.

Ovdje saznajte više o napadu panike.

Intenzivna anksioznost može uključivati neke iste simptome. U stvari, još uvijek se možete osjećati kao da imate napad panike. Anksioznost se može razvijati sporije i uključivati i emocionalne simptome, poput brige, nervoze ili opće nevolje.

Također može potrajati i duže od napada panike. Anksioznost često izaziva nevolju, ali ne uvijek vas preplavi.

Čak i jedan napad panike može vas zabrinuti zbog drugog. Nije neuobičajeno da se toliko zabrinite zbog više napadaja panike da biste izmijenili svoju svakodnevnu rutinu kako biste ih spriječili.

Što uzrokuje napade panike tijekom vožnje?

Mogli biste imati napad panike dok vozite iz više razloga.

Ponekad se napadi panike događaju bez jasnog razloga. Međutim, određeni čimbenici mogu učiniti veće napade panike, poput:

  • obiteljska povijest paničnog poremećaja
  • značajan stres ili životne promjene
  • nedavna nesreća ili trauma, čak i ona koja nije povezana s vožnjom

S vremena na vrijeme dobijete panične napade, mogli biste se brinuti da ćete ih ponovo imati, posebno u situaciji ili mjestu gdje možete sebe ili druge dovesti u opasnost.

Napadi panike često proizlaze iz straha da će izgubiti kontrolu, ali ako imate brige, to će vam možda učiniti vjerojatnije da ćete je doživjeti.

Osjećaj anksioznosti, panike ili stresa iz bilo kojeg razloga tijekom vožnje ne znači nužno da ćete paničariti, ali ti čimbenici mogu vjerovatno napraviti napad.

Napadi panike mogu se pojaviti i kao odgovor na strah ili kada ste izloženi okidaču, poput događaja, vida, mirisa, zvuka ili osjećaja koji podsjeća na vaš strah ili na vrijeme u kojem ste imali napad panike.

Ako imate fobiju, veća je vjerojatnost da ćete imati napad panike. Na primjer, susretanje onoga čega se bojite moglo bi izazvati napad panike.

To bi se moglo dogoditi kod vozačke tjeskobe ili fobije u vožnji ili sa stvarima na koje ćete naići tokom vožnje, poput mostova, tunela, velikih vodnih tijela ili pčela i drugih insekata za koje sumnjate da bi mogli ući u vaš automobil.

Kako se dijagnosticiraju napadi panike?

Da biste dijagnosticirali napad panike, stručnjak za mentalno zdravlje - poput terapeuta, psihologa ili psihijatra - zamolit će vas da opišete što ste doživjeli, kada se dogodilo, što ste radili i gdje ste bili.

Stručnjaci za mentalno zdravlje uspoređuju simptome koje opisujete s onima navedenim u Priručniku za dijagnostiku i statistiku mentalnih poremećaja, Peto izdanje (DSM-5) kako bi pomogli identificirati napade panike.

Sam napad panike nije stanje mentalnog zdravlja, ali može se navesti i kao dio drugog stanja, poput anksioznosti, socijalne anksioznosti, post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP), depresije i paničnog poremećaja.

Također se smatra da je odrednik nekih stanja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, PTSP i poremećaj zlouporabe tvari.

Ako imate redovne napade panike, brinete o tome da li ih ima više i promijenite svoj svakodnevni život ili ponašanje kako biste izbjegli da ih imate, mogli biste imati panični poremećaj. Ovo je stanje klasificirano kao anksiozni poremećaj u DSM-5.

Panični poremećaj je vrlo izlječiv, ali za točnu dijagnozu morat ćete vidjeti stručnjaka za mentalno zdravlje i odrediti najbolji tretman za vas.

Savjeti za rješavanje napada panike

Napadi panike mogu izazvati strah i fizičke simptome. Nije neuobičajeno da se osjećate kao da biste mogli umrijeti, zajedno s drugim neugodnim senzacijama.

Možda vam je teško ostati miran kad osjetite vrtoglavicu, nesvjestice ili ne možete udahnuti. Možda ćete trebati odmah prijeći i izaći iz automobila.

Ako ste na sigurnom mjestu, izlazak iz automobila može vam pomoći da se trenutno osjećate manje panično, ali neće vam pomoći da riješite što uzrokuje vašu paniku.

Ali što ćete učiniti ako nije sigurno ili je moguće odvući se i izaći iz automobila? Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u borbi s napadima panike tijekom vožnje:

Koristite sigurne distrakcije

Ako ste navikli na vožnju, slušanje glazbe, podcasta ili radija dok vozite, može vam pomoći da se usredotočite na nešto osim svojih stresnih misli.

Ako živite s anksioznošću ili drugim mentalnim zdravljem, glazba vam često može pomoći da se nosite sa uznemirujućim mislima i osjećajima i spriječite napade panike.

Pokušajte napraviti listu pjesama svojih omiljenih smirujućih, opuštajućih pjesama ili "hladne" glazbe. Lagani ili šaljivi podcast ili radio emisija također vam mogu pomoći da odvratite misli koje bi mogle izazvati anksioznost ili stres.

Angažirajte svoja čula

Kad negdje vozite ponesite sa sobom kisele ili začinjene bombone, gumu ili nešto hladno za piće. Ako se počnete osjećati panično, usisajte bombon ili pijte piće.

Hladna tekućina ili oštar okus slatkiša mogu vam pomoći da povratite osjetila i usredotočite se na nešto osim svoje panike. Žvakaća guma također može pomoći.

Ohladiti

Ako počnete osjećati vrtoglavicu, vrtoglavicu ili znoj, uključite klima uređaj ili krenite niz prozore. Hladan zrak na licu i rukama može vam olakšati simptome i možete se smiriti.

Disati

Napadi panike mogu uzrokovati nedostatak daha i imati osjećaj da se gušite. To može biti zastrašujuće, ali pokušajte duboko udahnuti. Usredotočite se na udisanje i izdah, a ne na mogućnost gušenja.

Razmišljanje o nemogućnosti disanja može otežati dah. Ove vježbe disanja mogu vam pomoći.

Usredotočite se na svoje simptome, a ne na misli koje stoje iza njih

Duboko udahnite duboko, istresite ruke ako drhte i uključite AC ako vam je vruće ili znojno - ili grijač ako imate hladnoću.

Podsjetite se da fizički simptomi nisu ozbiljni i da će nestati za nekoliko minuta. Pokušaj ne razmišljati o svom strahu. Može vam pomoći dati sebi nešto na šta ćete se fokusirati, poput zgrade u daljini ili znaka koje treba potražiti.

Nastavite voziti ako možete sigurno nastaviti

Probijanje kroz strah koji prati napad panike može vam pomoći da ga prevladate. Liječenje panike često uključuje spoznaju da koliko god zastrašujuće izgledali, napadi panike vam zapravo ne nanose štetu.

Vožnja kroz vaš napad panike može vam pomoći da shvatite da vas ne kontrolira i uvjerava vas da možete upravljati bez ičega lošeg. Ovo će vam pomoći da se osjećate više sposobnima riješiti se napadaja panike ako imate drugi.

Kako se liječi napadi panike tijekom vožnje?

Mnogi ljudi koji imaju napad panike nikada nemaju drugi. Ako imate više napadaja panike, možda biste trebali razmotriti kontakt sa stručnjakom za mentalno zdravlje. Terapija vam može pomoći da naučite kako se nositi s napadima panike i riješiti bilo koji temeljni uzrok.

Ako ste ponavljali napade panike, trošite puno vremena brinući se o drugom napadu panike i započnite izbjegavati posao, školu ili druga mjesta na koja biste obično išli, možda biste imali panični poremećaj.

Oko trećine ljudi s paničnim poremećajem također razvija agorafobiju. Ovo stanje uključuje snažan strah od ponovnog napada panike i ne može se sigurno pobjeći. Ovi uvjeti mogu s vremenom utjecati na vašu kvalitetu života i otežati vam da napuste kuću.

Terapija može pomoći u liječenju poremećaja panike i agorafobije. Evo najčešćih vrsta terapije:

Kognitivna bihevioralna terapija (CBT)

CBT je primarno liječenje paničnog poremećaja, ali dodavanje treninga s vještinama moglo bi imati još više koristi.

Studija iz 2019. koja je obuhvatila 100 ljudi pronašla je dokaze koji ukazuju na to da su ljudi koji su pored standardnog CBT-a dobili obuku o otpornosti i sposobnosti rješavanja problema, imali veću otpornost i poboljšali kvalitetu života.

Izlaganje terapiji

Terapija izloženosti također vam može pomoći da se nosite s napadima panike koji se događaju zbog fobije ili druge situacije u kojoj strahujete. Ovaj pristup uključuje polako izlaganje sebe onome čega se bojite uz pomoć terapeuta.

Ako se bojite vožnje ili stvari na koje ćete naići tokom vožnje, poput mostova ili tunela, terapija izlaganjem vam može pomoći da naučite prevladati svoj strah. To može smanjiti ili eliminirati napade panike.

Internetska terapija

Internetska terapija također može pomoći kod paničnog poremećaja i napadaja panike. Studija iz 2008. utvrdila je da jedan tip internetskog CBT-a, nazvan Panic Online, imao je približno iste koristi za sudionike kao i terapija licem u lice.

liječenje

Neki lijekovi mogu također pomoći kod simptoma napada panike, iako se ne bave bilo kojim osnovnim uzrocima napada panike. Lijekovi koje psihijatar može propisati uključuju:

  • selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)
  • inhibitori ponovne pohrane serotonin-norepinefrina (SNRIs)
  • benzodiazepini

Benzodiazepini mogu biti ovisni, pa ih općenito koristite samo kratko vrijeme. Na primjer, mogli bi vam pomoći u upravljanju simptomima teških napada panike kako biste se osjećali sposobni raditi na svom temeljnom uzroku u terapiji.

Kakva je perspektiva ako imate napade panike?

Napadi panike i panični poremećaji obično se poboljšavaju s liječenjem, a stručnjak za mentalno zdravlje može vam pomoći pronaći tretman koji najbolje odgovara vama.

Dok ste na terapiji, dobro je pokušati i dalje raditi uobičajene stvari, uključujući vožnju. Ako izbjegnete vožnju iz straha od napada panike, možda će vam biti još teže da ponovno počnete voziti.

Pokušajte voziti na kratkim udaljenostima ili mirnim cestama gdje možete sigurno vježbati duboko disanje ili druge tehnike opuštanja ako počnete osjećati simptome panike. Također vam može pomoći povezivanje prijatelja s povjerenikom ili člana obitelji sa sobom kada vozite.

Polet

Mnogi se ljudi osjećaju strah ili tjeskobu tijekom vožnje. Ako vam se dogodi da osjećate ekstremni strah i imate fizičke simptome, možda ćete imati napad panike.

Ako ste imali panični napad iza volana ili brinete da li ga imate, razmislite o razgovoru s terapeutom. Terapija može vam pomoći u sprečavanju napada panike tijekom vožnje i pomoći vam da razvijete strategije za suočavanje sa strahom od vožnje.

Preporučeno: