7 Fizičkih Simptoma Depresije O Kojima Rijetko Pričamo

Sadržaj:

7 Fizičkih Simptoma Depresije O Kojima Rijetko Pričamo
7 Fizičkih Simptoma Depresije O Kojima Rijetko Pričamo

Video: 7 Fizičkih Simptoma Depresije O Kojima Rijetko Pričamo

Video: 7 Fizičkih Simptoma Depresije O Kojima Rijetko Pričamo
Video: SIMPTOMI DEPRESIJE - Mirjana Lukić 2024, Studeni
Anonim

Depresija boli. I dok ovu mentalnu bolest često pariramo s emocionalnom boli poput tuge, plača i osjećajem beznađa, istraživanja pokazuju da se depresija može očitovati i kao fizička bol.

Iako depresiju često ne smatramo fizičkom boli, neke kulture to čine - posebno one gdje je "tabu" da otvoreno razgovaramo o mentalnom zdravlju.

Na primjer, u kineskoj i korejskoj kulturi depresija se smatra mitom. Stoga pacijenti, nesvjesni da fizička bol može biti znak psihološke nevolje, odlaze liječnicima da liječe svoje fizičke simptome, umjesto da opisuju depresiju.

Ali zadržavanje tih tjelesnih simptoma na prvom mjestu je jednako važno kao i emocionalni učinci.

Za jednu, to je sjajan način da budete u tijeku sa svojim tijelom i umom. Tjelesni simptomi mogu signalizirati kada počinje depresivno razdoblje ili vas upozoravaju na to da li imate ili ne depresiju.

S druge strane, fizički simptomi pokazuju da je depresija u stvari vrlo stvarna i može biti štetna za naše opće dobro.

Evo sedam najčešćih fizičkih simptoma depresije:

1. Umor ili neprestano niže razine energije

Umor je čest simptom depresije. Povremeno svi osjetimo nižu razinu energije i ujutro se možemo osjećati sporo, nadajući se ostati u krevetu i gledati TV, umjesto da idemo na posao.

Iako često vjerujemo da iscrpljenost proizlazi iz stresa, depresija može izazvati i umor. Međutim, za razliku od svakodnevnog umora, umor povezan s depresijom može uzrokovati probleme koncentracije, osjećaj razdražljivosti i apatiju.

Doktor Maurizio Fava, direktor Kliničkog istraživačkog programa u bostonskoj Općoj bolnici u Massachusettsu, ističe da depresivni pojedinci često doživljavaju nestalni san, što znači da se osjećaju sporo, čak i nakon što su dobili cijelu noć odmora.

No, budući da mnoge tjelesne bolesti, poput infekcija i virusa, mogu također uzrokovati umor, može biti izazovno prepoznati je li iscrpljenost povezana s depresijom ili ne.

Jedan od načina za reći: Iako je svakodnevni umor znak ove mentalne bolesti, drugi simptomi poput tuge, osjećaja beznađa i anhedonije (nedostatak zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima) mogu biti prisutni i kada ste depresivni.

2. Smanjena tolerancija boli (aka sve više boli)

Osjećate li se ikad kao da su vam živci zapaljeni, a opet ne možete pronaći fizički razlog boli? Kako se ispostavilo, depresija i bol često postoje.

Jedna studija iz 2015. pokazala je povezanost između ljudi koji su depresivni i smanjena je tolerancija na bol, dok je druga studija iz 2010. pokazala da bol ima veći utjecaj na ljude koji su depresivni.

Ova dva simptoma nemaju jasan uzročno-posljedični odnos, ali važno je procijeniti ih zajedno, posebno ako vam liječnik preporuči lijek.

Neka istraživanja sugeriraju da uporaba antidepresiva ne samo da može pomoći u ublažavanju depresije, već može djelovati i kao analgetik, boreći se protiv boli.

3. Bol u leđima ili bolni mišići na sve strane

Ujutro se možete osjećati dobro, ali kad jednom radite ili sjedite za školskim stolom, leđa vam počinju boljeti. To može biti stres ili može biti depresija. Iako su često povezane s lošim držanjem ili ozljedama, bolovi u leđima mogu biti i simptom psiholoških tegoba.

Istraživanje iz 2017. o 1.013 kanadskih sveučilišnih studenata pronašlo je izravnu povezanost između depresije i bolova u leđima.

Psiholozi i psihijatri dugo su vjerovali da emocionalni problemi mogu uzrokovati kronične bolove i bolove, ali se još uvijek istražuju specifičnosti, poput povezanosti depresije i upalnog odgovora tijela.

Novije studije sugeriraju da upala u tijelu može imati neke veze s neurocirkusima u našem mozgu. Smatra se da upala može prekinuti moždane signale, pa stoga može imati ulogu u depresiji i kako liječimo.

4. Glavobolje

Gotovo svi imaju povremene glavobolje. Toliko su česti da ih često otpisujemo kao ništa ozbiljno. Stresne radne situacije, poput sukoba sa suradnikom, mogu čak izazvati ove glavobolje.

Međutim, vašu glavobolju možda neće uvijek izazvati stres, pogotovo ako ste tolerirali svog suradnika u prošlosti. Primijetite li prelazak na svakodnevne glavobolje, to bi mogao biti znak depresije.

Za razliku od glavobolje s migrenama, glavobolje povezane s depresijom ne moraju nužno narušiti nečije funkcioniranje. Opisana od strane Nacionalne zaklade za glavobolju kao "napetost glavobolje", ova vrsta bolova u glavi može se osjećati kao blagi osjećaj lupanja, posebno oko obrva.

Iako se ovim glavoboljama pomaže bez lijekova protiv bolova, oni se obično redovito ponavljaju. Ponekad glavobolja kronične napetosti može biti simptom velikog depresivnog poremećaja.

Međutim, glavobolje nisu jedini pokazatelj da je vaša bol mogla biti psihološka. Osobe s depresijom često imaju dodatne simptome poput tuge, osjećaja razdražljivosti i smanjene energije.

5. Problemi s očima ili smanjenje vida

Smatrate li da svijet izgleda mutno? Iako depresija može uzrokovati da svijet izgleda sivo i sumorno, jedno istraživanje iz 2010. u Njemačkoj sugerira da ova briga o mentalnom zdravlju zapravo može utjecati na nečiji vid.

U toj studiji na 80 ljudi, depresivni pojedinci imali su poteškoća vidjeti razlike u crno-bijelom. Istraživači poznatiji kao "percepcija kontrasta", to bi moglo objasniti zašto depresija može svijet učiniti mutnim.

6. Bolovi u trbuhu ili nelagodnost u trbuhu

Taj osjećaj koji tone u trbuhu jedan je od najprepoznatljivijih znakova depresije. Međutim, kada vam se trbuh počne grčiti, lako ga je otpisati kao bolove od plina ili menstruacije.

Bol koja se pogoršava, posebno kada se pojavi stres, može biti znak depresije. Zapravo, znanstvenici Harvard Medical School sugeriraju da nelagoda u želucu poput grčeva, naduvenosti i mučnine može biti znak lošeg mentalnog zdravlja.

Koja je veza? Prema tim istraživačima s Harvarda, depresija može uzrokovati (ili biti posljedica) upaljenog probavnog sustava, s bolom koji se lako pogrešno može pogriješiti zbog bolesti poput upalne bolesti crijeva ili sindroma iritabilnog crijeva.

Liječnici i znanstvenici ponekad opisuju crijeva kao "drugi mozak", jer su pronašli vezu između zdravlja crijeva i mentalnog blagostanja. Želudaci su nam prepuni dobrih bakterija i ako postoji neravnoteža dobrih bakterija, mogu se pojaviti simptomi anksioznosti i depresije.

Jedenje uravnotežene prehrane i uzimanje probiotika može poboljšati zdravlje crijeva, što također može poboljšati raspoloženje, ali potrebna su dodatna istraživanja.

7. Problemi s probavom ili nepravilni raspored crijeva

Probavni problemi, kao što su zatvor i proljev, mogu biti neugodni i neugodni. Često uzrokovano trovanjem hranom ili gastrointestinalnim virusima, lako je pretpostaviti da nelagodnost crijeva proizlazi iz fizičke bolesti.

Ali emocije poput tuge, tjeskobe i preplavljenosti mogu nam poremetiti probavne tragove. Jedna studija iz 2011. sugerira vezu između anksioznosti, depresije i bolova u probavnom sustavu.

Bol je još jedan način na koji vaš mozak komunicira

Ako osjećate nelagodu prilikom identificiranja i razgovora o uznemirujućim emocijama, poput tuge, bijesa i srama, to bi moglo uzrokovati da se osjećaji drugačije manifestiraju u tijelu.

Ako imate bilo koji od ovih tjelesnih simptoma duže vrijeme, dogovorite se s liječnikom primarne njege ili medicinskom sestrom.

Prema Američkom psihološkom udruženju, depresija je jedno od najčešćih mentalnih oboljenja, koje pogađa 14,8 milijuna odraslih Amerikanaca svake godine.

Depresiju mogu uzrokovati različiti čimbenici, poput genetike, izloženosti dječjem stresu ili traumi i kemiji mozga. Osobe s depresijom često trebaju profesionalnu pomoć, poput psihoterapije i lijekova, kako bi se potpuno oporavile.

Stoga, kad se sumnjate da ovi fizički simptomi mogu biti veći od površinske razine, zatražite pregled na depresiju i anksioznost. Na ovaj način vaš zdravstveni radnik može vas povezati s potrebnom pomoći.

Juli Fraga je licencirani psiholog sa sjedištem u San Franciscu u Kaliforniji. Diplomirala je na PsyD-u na Sveučilištu Sjevernog Kolorada i pohađala postdoktorsku stipendiju na UC Berkeley. Strastvena po pitanju zdravlja žena, svim sesijama pristupa s toplinom, poštenjem i saosećanjem. Pogledajte što namjerava na Twitteru.

Preporučeno: