Trenutna epidemija COVID-19 širom svijeta izazvala je zabrinutost zbog širenja ove nove bolesti. Među tim problemima je jedno važno temeljno pitanje: Što je točno pandemija?
Širenje novog koronavirusa, SARS-CoV-2, službeno je definirano kao pandemija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 11. ožujka 2020. zbog iznenadnog pojavljivanja i širenja širom svijeta.
U ovom ćemo članku istražiti što definira pandemiju, kako se pripremiti za pandemiju i koliko nas je pandemija utjecala u novijoj povijesti.
Što je pandemija?
Prema WHO, pandemija je definirana kao "širenje nove bolesti širom svijeta".
Kada se nova bolest prvi put pojavi, većini nas nedostaje prirodni imunitet za borbu protiv te bolesti. To može uzrokovati naglo, katkad brzo širenje bolesti među ljudima, po zajednicama i širom svijeta. Bez prirodnog imuniteta za borbu protiv bolesti, mnogi ljudi mogu postati bolesni dok se šire.
WHO je odgovoran za najavu pojave nove pandemije temeljene na tome kako se širenje bolesti uklapa u sljedećih 6 faza:
- Faza 1. Nije pokazano da virusi koji kruže među životinjskom populacijom prenose se na ljudska bića. Ne smatra se prijetnjom i postoji mali rizik od pandemije.
- Faza 2. Pokazano je da novi životinjski virus koji kruži među životinjskom populacijom prenosi na ljudska bića. Ovaj se novi virus smatra prijetnjom i signalizira potencijalni rizik od pandemije.
- Faza 3. Životinjski virus uzrokovao je bolest u malom klasteru ljudi prenošenjem sa životinje na čovjeka. Međutim, prijenos s čovjeka na čovjeka prenizak je da bi mogao izazvati epidemije u zajednici. To znači da virus dovodi ljude u opasnost, ali malo je vjerojatno da će izazvati pandemiju.
- Faza 4. Došlo je do prenošenja novog virusa s čovjeka na čovjeka u dovoljno velikom broju da dovede do epidemije u zajednici. Ova vrsta prijenosa među ljudima signalizira visoki rizik od razvoja pandemije.
- Faza 5. Novi virus se prenosio u najmanje dvije države unutar WHO regije. Iako su trenutno virusom pogođene samo dvije zemlje, globalna pandemija je neizbježna.
- Faza 6. Došlo je do prenošenja novog virusa u barem jednu dodatnu zemlju unutar WHO regije. To je poznato kao faza pandemije i signalizira da se globalna pandemija trenutno događa.
Kao što možete vidjeti gore, pandemije nisu nužno definirane njihovom brzinom rasta, već širenjem bolesti. Ipak, razumijevanje stope rasta pandemije još uvijek može pomoći zdravstvenim službenicima da se pripreme za epidemiju.
Mnoge epidemije bolesti slijede obrazac rasta ili širenja opisan kao eksponencijalni rast. To znači da se šire brzinom u određenom vremenskom razdoblju - danima, tjednima ili mjesecima.
Zamislite da vozite automobil i pritisnete papučicu gasa. Što dalje putujete, brže idete - to je eksponencijalni rast. Mnoge početne epidemije bolesti, poput pandemije gripa 1918. godine, izgleda da slijede ovaj obrazac rasta.
Neke se bolesti šire i sub-eksponencijalno, što je sporijom brzinom. Ovo je poput automobila koji održava brzinu kojom ide naprijed - ne povećava brzinu na udaljenosti koju putuje.
Primjerice, jedno je istraživanje pokazalo da izgleda da epidemija ebole 2014. prati znatno sporije napredovanje bolesti na lokalnoj razini u nekim zemljama, iako se u drugim zemljama širila brže ili eksponencijalno.
Kad službenici za javno zdravstvo znaju koliko brzo se bolest širi, to im može pomoći da utvrde koliko brzo trebamo krenuti kako bismo usporili to širenje.
Koja je razlika između epidemije i pandemije?
Pandemija i epidemija povezani su izrazi koji se koriste za definiranje širenja bolesti:
- Epidemija je širenje bolesti u zajednici ili regiji u određenom vremenskom razdoblju. Epidemije mogu varirati ovisno o mjestu bolesti, koliko je populacije bilo izloženo i još mnogo toga.
- Pandemija je vrsta epidemije koji se proširio na najmanje tri zemlje unutar WHO regiji.
Kako se pripremate za pandemiju?
Pandemija može biti neizvjesno vrijeme za mnoge ljude širom svijeta. Savjeti za prevenciju pandemije mogu vam pomoći da se pripremite za širenje bolesti u svijetu:
Obratite pažnju na vijesti iz zdravstvenih agencija
Ažuriranja vijesti WHO-a i centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) mogu pružiti informacije o širenju bolesti, uključujući kako zaštititi sebe i svoju obitelj tijekom epidemije.
Lokalne vijesti također vas mogu stalno informirati o novim zakonima koji se provode tijekom pandemije.
Čuvajte kuću opskrbenu hranom i potrepštinama od dva tjedna
Blokade i karantene mogu se primijeniti tijekom pandemije kako bi se usporilo ili zaustavilo širenje bolesti. Ako je moguće, držite svoju kuhinju opskrbljenu dovoljno hranom i osnovnim potrepštinama za otprilike dva tjedna. Ne zaboravite, nema potrebe za skladištenjem ili skladištenjem više nego što možete koristiti tijekom 2 tjedna.
Ispunite svoje recepte prije vremena
Može pomoći da se lijekovi napune unaprijed u slučaju da ljekarne i bolnice budu pretrpane. Čuvanje lijekova bez recepta može također pomoći u ublažavanju svih simptoma koji bi se mogli pojaviti ako obolite od bolesti i trebate samokarantirati.
Napravite plan djelovanja u slučaju bolesti
Čak i ako slijedite sve protokole preporučene tijekom pandemije, još uvijek postoji šansa da biste se razboljeli. Razgovarajte s obitelji i prijateljima o tome što bi se dogodilo ako se razbolite, uključujući tko će se pobrinuti za vas i što će se dogoditi ako budete trebali primiti u bolnicu.
Pandemije u prošlom stoljeću
Iskusili smo sedam zapaženih epidemija poput COVID-19 od 1918. Neke od tih epidemija klasificirane su kao pandemije i sve su na neki način ozbiljno utjecale na ljudsku populaciju.
Pandemija gripe 1918. (virus H1N1): 1918–1920
Pandemija gripa 1918. odnijela je živote bilo gdje od 50 do 100 milijuna ljudi širom svijeta.
Takozvana "španjolska gripa" uzrokovana je virusom H1N1 koji se s ptica proširio na ljude. Ljudi stariji od 5 godina i mlađih, 20 do 40 i stariji od 65 godina iskusili su visoku stopu smrtnosti.
Smatra se da je prenapučenost na područjima za liječenje, loše sanitarne prakse i nedostaci u prehrani pridonijeli visokoj stopi smrti.
Pandemija gripe 1957. (virus H2N2): 1957–1958
Pandemija gripa 1957. odnijela je živote otprilike 1,1 milijuna ljudi širom svijeta.
"Azijsku gripu" uzrokovao je virus H2N2 koji se prenio i od ptica do ljudi. Ovaj soj gripe zahvatio je ljude prvenstveno u dobi od 5 do 39 godina, a većina slučajeva javljala se kod mlađe djece i tinejdžera.
Pandemija gripe 1968. (virus H3N2): 1968–1969
1968. virus H3N2, ponekad zvan „hongkonška gripa“, bio je još jedna pandemija gripa koja je odnijela živote oko milijun ljudi širom svijeta.
Ovu gripu uzrokovao je virus H3N2 koji je mutirao virus H2N2 iz 1957. Za razliku od prethodnih pandemija gripe, ova je pandemija pogodila prvenstveno starije ljude koji su imali najveću stopu smrtnosti od epidemije.
SARS-CoV: 2002–2003
Izbijanje koronavirusa iz SARS-a 2002. bila je epidemija virusne upale pluća koja je odnijela živote preko 770 ljudi širom svijeta.
Izbijanje SARS-a uzrokovao je novi koronavirus s nepoznatim izvorom prijenosa. Većina zaraze tijekom epidemije započela je u Kini, ali se s vremenom proširila i na Hong Kong i ostale zemlje svijeta.
Svinjska gripa (virus H1N1pdm09): 2009
Izbijanje svinjske gripe 2009. bila je sljedeća pandemija gripe koja je uzrokovala smrt negdje između 151.700 i 575.400 ljudi širom svijeta.
Svinjska gripa uzrokovana je još jednom varijantom virusa H1N1 koja potječe od svinja i na kraju se širila ljudskim kontaktom s ljudima.
Otkriveno je da dio ljudi starijih od 60 godina već ima antitijela protiv ovog virusa iz prethodnih epidemija gripa. To je dovelo do većeg postotka infekcije u djece i mladih.
MERS-CoV: 2012–2013
Koronavirus MERS 2012. izazvao je bolest karakteriziranu teškim respiratornim bolestima koja je imala smrtnost od 34 posto i odnijela je život 858 ljudi, prvenstveno na Arapskom poluotoku.
Izbijanje MERS-a uzrokovalo je koronavirus koji se iz nepoznatog životinjskog izvora proširio na ljude. Izbijanje potječe iz Saudijske Arabije i sadržavalo se prije svega na Arapskom poluotoku.
Izbijanje MERS-a imalo je znatno višu stopu smrtnosti od prethodne epidemije koronavirusa.
Ebola: 2014–2016
Izbijanje ebole 2014. godine uključivalo je epidemiju hemoragične groznice koja je odnijela živote 11.300 ljudi, prvenstveno u zapadnoj Africi.
Izbijanje ebole uzrokovalo je virus ebole, za kojeg se pretpostavlja da se u početku prenio s šišmiša na ljude. Iako je epidemija započela u zapadnoj Africi, proširila se na ukupno osam zemalja.
COVID-19 (SARS-CoV-2): 2019. – u tijeku
Izbijanje COVID-19 za 2019. virusna je pandemija koja trenutno traje. To je nova bolest uzrokovana prethodno nepoznatim koronavirusom, SARS-CoV-2. Stopa infekcije, smrtnost i ostale statistike još se razvijaju.
Priprema za pandemiju zajednički je napor u kojem svi možemo sudjelovati kako bismo umanjili utjecaj bolesti na naše zajednice i širom svijeta.
Polet
Kada se pojavi nova bolest, postoji mogućnost pandemije, koja se širom svijeta širi. U novijoj povijesti zabilježeno je više epidemija pandemije i epidemije, uključujući pandemiju gripa 1918. godine, epidemiju SARS-CoV iz 2003. godine i, naposljetku, pandemiju COVID-19.
Postoje stvari koje svi možemo učiniti kako bismo se pripremili za mogući izbijanje pandemije, a važno je da svi slijedimo odgovarajuće korake kako bismo usporili ili zaustavili širenje nove bolesti.
Za više informacija o tome kako možete učiniti svoj dio da usporite širenje COVID-19, kliknite ovdje za trenutne smjernice.
