Savjeti za rješavanje stresnih situacija
Može vas iznenaditi kad saznate da je biološki stres prilično nedavno otkriće. Tek je kasnih pedesetih godina endokrinolog Hans Selye prvi identificirao i dokumentirao stres.
Simptomi stresa postojali su mnogo prije Selyeja, ali njegova su otkrića dovela do novih istraživanja koja su pomogla milijunima da se nose sa stresom. Sastavili smo popis 10 najboljih načina za ublažavanje stresa.
Slušati glazbu
Ako se osjećate preplavljeni stresnom situacijom, pokušajte predahnuti i slušati opuštajuću glazbu. Sviranje mirne glazbe pozitivno djeluje na mozak i tijelo, može sniziti krvni tlak i smanjiti kortizol, hormon povezan sa stresom.
Preporučujemo majstora violončela Yo-Yo Ma koji igra Bach, ali ako klasik zaista nije vaša stvar, pokušajte slušati zvukove oceana ili prirode. Možda zvuči lagano, ali imaju slične opuštajuće efekte kao i glazba.
Razgovarajte s prijateljem
Kad se osjećate stresno, odmorite se i nazovite prijatelja i razgovarajte o svojim problemima. Dobri odnosi s prijateljima i voljenima važni su za svaki zdrav životni stil.
Posebno su važni kada ste pod velikim stresom. Umirujući glas, čak i na minutu, može sve staviti u perspektivu.
Razgovarajte o tome
Ponekad nazvati prijatelja nije opcija. Ako je to slučaj, smireno razgovaranje sa sobom može biti sljedeća najbolja stvar.
Ne brinite o tome kako izgledate ludo - samo recite sebi zašto ste pod stresom, što morate učiniti da biste dovršili zadatak pred vama i najvažnije, da će sve biti u redu.
Jedi ispravno
Razine stresa i pravilna prehrana usko su povezani. Kad smo prezadovoljni, često zaboravljamo jesti dobro i pribjegavamo korištenju slatkih, masnih zalogaja kao namirnica.
Pokušajte izbjeći slatke grickalice i planirajte unaprijed. Voće i povrće uvijek su dobri, a riba s visokom razinom omega-3 masnih kiselina pokazala je da smanjuje simptome stresa. Sendvič od tune zaista je hrana za mozak.
Smijte se
Smijeh oslobađa endorfin koji poboljšava raspoloženje i smanjuje razinu hormona koji uzrokuju stres kortizola i adrenalina. Smijehom triknu živčani sustav da vas usreće.
Naš prijedlog: pogledajte neke klasične skeče Monty Python poput "Ministarstvo glupih šetnji." Ti Britanci su toliko smiješni, da ćete prije puknuti, nego puknuti.
Piti čaj
Velika doza kofeina uzrokuje kratkotrajni porast krvnog tlaka. Također može dovesti do prekomjerne osi na hipotalamički-hipofizno-nadbubrežni otvor.
Umjesto kave ili energetskih napitaka, isprobajte zeleni čaj. Sadrži manje od polovice kofeina kave i sadrži zdrave antioksidante, kao i teanin, aminokiselinu koja ima umirujući učinak na živčani sustav.
Budite pažljivi
Većina savjeta koje smo predložili pružaju trenutno olakšanje, ali postoje i mnoge promjene načina života koje mogu dugoročno biti učinkovitije. Koncept "pažljivosti" veliki je dio meditativnih i somatskih pristupa mentalnom zdravlju i nedavno je postao popularan.
Od joge i tai chija do meditacije i pilatesa, ovi sustavi pažljivosti uključuju fizičke i mentalne vježbe koje sprječavaju da stres postane problem. Pokušajte se pridružiti predavanju.
Vježba (čak i na minutu)
Vježba ne znači nužno dizanje snage u teretani ili trening za maraton. Kratka šetnja uredom ili jednostavno ustajanje kako biste se istegli tijekom pauze na poslu mogu vam ponuditi trenutno olakšanje u stresnoj situaciji.
Pokretanje krvi kreće oslobađajući endorfine i može vam trenutno poboljšati raspoloženje.
Spavaj bolje
Svi znaju da stres može uzrokovati gubitak sna. Nažalost, nedostatak sna je također ključni uzrok stresa. Ovaj začarani ciklus uzrokuje da mozak i tijelo izađu iz udara i s vremenom se samo pogoršavaju.
Pobrinite se za spavanje koje preporučuje liječnik sedam do osam sati sna. Ugasite televizor ranije, ugašite svjetla i dajte si vremena da se opustite prije odlaska u krevet. Možda je najučinkovitiji ublažavanje stresa na našoj listi.
Diši lako
Savjet "duboko udahnite" može se činiti klišejem, ali vrijedi kad je stres. Stoljećima su budistički redovnici bili svjesni svjesnog disanja tijekom meditacije.
Za laganu vježbu od tri do pet minuta, sjednite na stolicu s nogama ravnim na podu, a rukama na koljenima. Udahnite i izlažite polako i duboko, koncentrišući se na pluća dok se potpuno šire u vašim prsima.
Dok plitko disanje uzrokuje stres, duboko disanje oksigenira vašu krv, pomaže u centriranju vašeg tijela i čišćenju vašeg uma.
Saznajte više o otklanjanju stresa
Stres je nezaobilazan dio života, ali to ne znači da ga trebate ignorirati. Previše neliječenog stresa može uzrokovati potencijalno ozbiljne fizičke i mentalne zdravstvene probleme.
Dobra vijest je da je u mnogim slučajevima stres izvodljiv. Uz malo strpljenja i nekoliko korisnih strategija, možete smanjiti stres, bilo da je to obiteljski stres ili stres na radnom mjestu.
